TAJNA SFINGE: Koliko je stara Sfinga ?

Grci su imali legendu o Sfingi. Sfinga je živjela na stijeni i ubijala je svakog putnika koji bi prošao a nije znao riješiti zagonetku koju bi mu ona postavila. Zagonetka je glasila : „Što ujutro hoda na cetiri noge, u podne na dvije, a navečer na tri ?“. Edip joj je odgovorio da je to covjek, jer kao dijete puže na sve četiri, kao odrastao hoda na dvije noge, a kao starac hoda pomažući se štapom. To je bio točan odgovor, te se Sfinga u bijesu bacila sa stjene i umrla.

 

Legenda

Velika Sfinga stražari u egipatskoj pustinji, oko deset kilometara daleko od Kaira i čuva tri velike piramide u Gizi. Ovo je mitsko biće načinjeno od kamena, s glavom čovjeka i tijelom lava koji leti s naprijed pruženim šapama. Kip je visok preko 20 metara, a dug 63 metra. Sfinga je predstavljala metaforički spomenik različitim etapama ljudskog razvoja, viđenog kroz općenito egipatsko i antičko shvaćanje čovjeka. Četiri komponente od kojih se Sfinga sastoji, četiri su elementa: zemlja, zrak , voda i vatra kroz čiji se sukob odvija evolucija. U psihološkom ključu radi se o četiri aspekta čovjekove ličnosti: tijelu, energiji, osjećajima i umu.

Arheolozi procjenjuju da je Sfinga stara oko 5000 godina tj. da je sagrađena 3000 godina prije Krista. Novo provedena istraživanja su naišla na potencijalno epohalno otkriće vezano za starost Sfinge. Naime, dubokim 3D skeniranjem kipa otkrivena su mikroskopska oštećenja strukture kipa koja nisu nastala od pijeska kao što se godinama tvrdilo. Genetska sličnost uspoređenih erozijskih oblika, geološka struktura kao i petrografski sastav kompleksa sedimentnih stijena navode na zaključak da je odlučujući faktor u uništavanju povijesnog spomenika imala voda a ne abrazija pijeskom u eolskom procesu.

Vodena erozija

Na prvi pogled se to otrkiće i ne čini pretjerano bitnim, jer što sad ako oštećenja nisu od pijeska nego od vode. Međutim, kada se u obzir uzme geografski položaj Sfinge koja se nalazi u pustinji Sahari u kojoj su zadnje velike kiše padale prije 12.000 godina, dolazimo do najšokantnijeg dijela otkrića. Ukoliko su oštećenja nastala prije 12.000 godina značilo bi da je Sfinga izgrađena 10.000 godina prije Krista, a prve razvijene ljudske civilizacije su se pojavile tek oko 3500 godina prije Krista. Tko je onda sagradio Sfingu ? Jesu li prije nama poznatih civilizacija postojale relativno razvijene civilizacije za koje mi ne znamo ?

Neki bi mogli reći da je ova nova teorija vrlo ekstremna jer pozicionira Sfingu, prema trenutno prihvaćenim evolucijskim uzorcima, u doba kada nije bilo ljudi. Nadalje, kako se pokazalo, dva megalitska hrama, koja se nalaze u susjedstvu Sfinge građena su iz istog kamena, što znači da novo datiranje Sfinge povlači i ove spomenike skupa sa Sfingom unazad 12.000 godina. Na sva ta pitanja će pokušati odgovoriti specijalno formirani tim arheološkog sveučilišta u Kairu kojemu je data zadaća rasvjetljavanja novonastale problematike starosti Sfinge.