SIGURNOST NOVINARA SVE UGROŽENIJA: U 2018.-oj ubijena 94 novinara

Broj ubijenih novinara i ostalih medijskih djelatnika u porastu je za 2018.godinu u odnosu na prethodnu. Porazne brojke objavila je Međunarodna novinarska frederacija (IJF). 

94 novinara ubijena su u 2018.godini radeći svoj posao, dok je u 2017. ta brojka iznosila 82. Novinari su ubijeni u naručenim ubojstvima, bombaškim napadima ili u unakrsnim vatrama.

Ubijena su 84 novinara, snimatelja i tehničara, te 10 pomoćnih radnika, vozača i zaštitara.

Među ubijenima je, kako prenosi IJF, šest žena novinarki.

Najopasnije mjesto na svijetu za obavljanje novinarskog posla je Afganistan, gdje je 16 novinara u protekloj godini izgubilo živote. Samo u travnju 9 medijskih djelatnika je ubijeno u eksploziji koja je podmetnutna nakon samoubilačkog bombaškog napada u glavnom gradu Kabulu. Naime, novinari su pristigli na mjesto događaja kako bi izvjestili o samoubilačkom bombaškom napadu, da bi nakon samo nekoliko minuta i sami postali žrtve.

Meksiko je druga najopasnija država za novinare. U toj državi ih je ubijeno čak 11 u prošloj godini, a uglavnom se radi o naručenim ubojstvima.

Slijedi Jemen gdje je ubijeno 9 novinara, zatim Sirija gdje ih je ubijeno 8, 7 ih je ubijeno u Indiji, 5 u Pakistanu, Sjedinjenim Američkim Državama i Somaliji, 3 na Filipinima, Ekvadoru i u Brazilu, te 2 u Kolumbiji, Palestini i Guatemali.

Zanimljivo je primjetiti brojku od čak 5 ubijenih novinara na teritoriju SAD-a koje slove za koljevku demokracije i slobodnog novinarstva.

Međunarodna novinarska federacija je priopćila i da su dvojica palestinskih novinara ubijeni od strane izraelskih oružanih snaga dok su u travnju izvještavali o višemjesečnim prosvjedima i sukobima između Palestinaca i izraelskih vlasti.

Philippe Leruth, predsjednik Međunarodne novinarske federacije, iznio je porazan podatak da čak 9 od 10 počinitelja ubojstava nad novinarima ostaje nakažnjeno.

Leruth je uputio i zahtjev Ujedinjenim narodima za što skorije usvajanje Konvencije o sigurnosti i zaštiti novinara koja je u listopadu predstavljena u New Yorku.

Prema riječima Lerutha ova je Konvencija, koju novinarska struka u potpunosti podržava, odgovor na potpunu indolenciju kada je pitanje nekažnjavanja ubojica novinara u pitanju.

Novinari izvjestitelji iz ratnih područja i sa područja koja su pod ekstremističkim vlastima su najugroženiji u svom radu.

Prisutni su i drugi faktori koji ugrožavaju novinarsku sigurnost poput rastuće netolerancije prema nezavisnom novinarstvu, populizma, društvene korupcije, kriminala i loših zakona. Poseban problem je korupcija samog pravosuđa koje bi trebalo sankcionirati počinitelje nasilja.

Anthony Bellanger, glavni tajnik Međunarodne novinarske federacije, kazao je da brojka od 94 ubijena novinara tijekom 2018.godine tužan podsjetnik da sigurnost novinara i dalje ostaje neostvariva, a za to krivi prije svih vlasti država u kojima su novinari ubijeni, a koje bi trebale prisiliti institucije da provode zakone. Većina tih država, kako navodi Bellanger, su paralizirane korupcijom i nesposobnošću da se suprostave rastućem nasilju.

Zadatak vlasti je da omoguće informiranost građanstva i demokratski javni diskurs, te štite sigurnost novinara, stoga će, kako je zaključio Ballanger, sigurnost novinara biti ugrožena sve do trenutka dok vlasti ne budu sposobne omogućiti navedeno u svojim državama.

Inače, Međunarodna novinarska federacija povezuje oko 600 000 medijskih djelatnika iz 187 novinarskih udruženja diljem svijeta iz više od 140 država svijeta.

Ines Karabatić naša je novinarka i kolumnistica koja pokriva vanjsku politiku i ostale vijesti iz svijeta, a rado prati i teme iz kulture, znanosti i života.
Podijeli objavu