OKRUGLI STOL: FENOMENOLOGIJA DOSADE- BORDERLINE EMOCIJA

U petak, 13. ožujka 2020. godine u organizaciji Udruge za popularizaciju Self psihologije održat će se okrugli stol na temu Fenomenologija dosade: borderline emocija. Svrha okruglog stola jest otvoriti multidisciplinarnu raspravu između stručnjaka za društvene i humanističke znanosti te okupiti sve zainteresirane za  izazove i probleme suvremenog društva i psihičkih poremećaja.

Na predavanjima će posjetitelji moći saznati što nas psihoanaliza uči o utjecaju odnosa sa značajnim drugima, kako nas emocija emocija definira kao ljude – što naše raspoloženje govori o okolini i društvu u kojem živimo,te odgovore na brojna druga pitanja!

Problem iskustva dosade posebice je u postmoderni od velikog značenja za filozofsku i psihoanalitičku struku. Postavlja se pitanje: je li dosada stav, raspoloženje ili psihička obrana? Fenemoneloški gledano, jedan od načina da se relativno dugo izbjegava neki intenzivan podražaj jest obrana dosadom – ovdje pristaje procjena svega kao ništavnog, Međutim, radi se elementarnom dijelu ljudskog intra-psihičkog života kojem smo svi, u većoj ili manjoj mjeri, trajno podložni. Prema filozofskoj perspektivi, dosada se vrednuje kao konstruktivna jer, jednako kao i želja, motivira znatiželju u prisutnosti Drugoga, nama još nepoznatog. Spekulira se da je stanje dosade prikladnije ličnosti genija, čija se radoznalost za istinskom ekstazom ne može ispuniti doživljajem zajedničkog svijeta. Kao negativan stimulas, u genija potiče stvaralaštvo fiktivnih literarnih, umjetničkih i revolucionarnih dijela.

Istaknuto problematičan aspekt modernih strujanja jest terapeutizacija i psihologizacija normalnih, ljudskom biću inherentnih stanja. Zabluda je psihoterapije dvadeset prvog stoljeća da patnja i čežnja nije konstitutivna sastavnica života. Godinama je ova filozofija bila integrativni dio u  većini akademskih i znanstvenih krugova pripadnih kapitalističkoj ekonomiji,  čije je osnovno načelo institucionalizacija otuđenja.

Dosada se osjeća kao konfuzna, diskontinuirana i kontradiktorna nestabilnost u međuljudskim odnosima, što je posebno karakteristično za postmoderno, ekscesivno i konformističko društvo, gdje je autentična komunikacija  gotovo endemična. Heidegger upravo u spoznaji otuđenja pronalazi mogućnost interpersonalne dijalektike. Stoga je centralni pojam u njegovoj filozofiji dosade upravo autentičnost, definirana kao čežnja za spoznajom biti i realiziranje genuinih odnosa kroz koje se može ostvariti empatija.  Dosada je, prema Heideggeru, idealna prilika za samo-refleksiju koja  čovjeka primorava da se suoči sa fundamentalno bolnom istinom – postoji mogućnost da je svijet u kojem živimo suštinski dosadan.

Suvremeni akademičari, znanstvenici i neuropsihijatri i dalje debatiraju je li dosada afektivna tupost koja se definira kao lišenost emocija, ili je riječ o emociji per se, stanju intenzivne tjeskobe, uzbuđenja i iritabilnosti. Postoji generalni konsenzus kako je u današnje vrijeme dosada sve učestalija, posebice među mladima, bilo kao manifestacija kronične depresije i anksioznih poremećaja, pa čak i težih poremećaja ličnosti.

Mišljenja iznesena u objavljenim člancima i kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Cro Tribune
Podijeli objavu