NAKON 18 GODINA NAJMOĆNIJA ŽENA SVIJETA ODLAZI SA ČELA CDU-a – TKO ĆE BITI NASLJEDNIK ANGELE MERKEL? 

Obraćanjem javnosti neposredno nakon izbora u Hessenu, aktualna njemačka kancelarka Angela Merkel iznenadila je mnoge, pa i vlastite suradnike.
Naime, najavila je da se nema namjeru kandidirati na izborima u prosincu za čelno mjesto CDU-a, te da se nakon isteka kancelarskog mandata 2021. potpuno povlači iz politike.

Kako je Merkel oduvijek bila zagovornica teze da čelnik najsnažnije parlamentarne stranke ujedno treba biti i kancelar, nameće se dojam kako je odustala od svojih principa.
Na to su je zasigurno natjerali jako loši rezultati CDU-a u Hessenu gdje je stranka izgubila gotovo 11% glasova u odnosu na prethodne izbore. Merkel je svu odgovornost za loše rezultate preuzela na sebe.
Ako se ovome pridoda i katastrofalan rezultat njenih koalicijskih partnera, sestrinskog konzervativnog CSU-a na bavarskim izborima, a poznato je da je baza njihovog biračkog tijela bila upravo Bavarska, ovakva odluka čini se sve razumnjivija. Ono što CSU ističe posebno zabrinjavajućim je da je određen broj njihovih nekadašnjih glasača ovaj put povjerenje dao Alternativi za Njemačku (AfD), stranci krajnje desnice koja zagovara antieuropsku i nacionalističku politiku.


Merkel, fizičarka odrasla u DDR-u s one strane Berlinskog zida, od rane mladosti imala je svijest što znači živjeti u nedemokratskom društvu.
Tijekom svojih 18 godina na čelnom mjestu u CDU i 13 na kancelarskom položaju nikad nije bila sklona politici sukoba. Vodila je uglavnom politiku kompromisa, kako nacionalnu, tako i međunarodnu.
Ono što je svakako najveća vrijednost njenih 13 godina na poziciji najmoćnije žene Starog kontinenta, a danas bi mnogi rekli i svijeta, što je u nešto više od jednog desetljeća od Njemačke stvorila ekonomskog diva nezaobilaznog u bilo kakvoj raspravi o vodećim svjetskim gospodarstvima. Njemačka je danas visoko tehnološki razvijena država kojoj godišnje nedostaje oko milijun radnika. Nije samo država u koju se doseljava niskokvalificirana radna snaga iz siromašnih država, nego poželjna destinacija za život i izgradnju karijere i državljanima susjednih europskih država.

Politika Angele Merkel je proeuropska i centristička. Upravo je zaokret prema centru ono što joj zamjeraju desni simpatizeri CDU-a i CSU- a koji žele više nacionalnu politiku. S druge strane, druga ključna stranka nakon CDU-a u vladi Angele Merkel je SPD, njemački socijaldemokrati kojima rejting nikad nije bio lošiji. Njihovo biračko tijelo im zamjera da su se koalicijom sa Merkel udaljili od lijevih ideja i postali stranka centra. Nezadovoljstvo birača desnog i lijevog centra objašnjava pad popularnosti kako CDU-a, tako i SPD-a, čime ove dvije mainstream stranke slabe, a otvara se prostor za populističke stranke.

Poseban kamen spoticanja na domaćem terenu za Merkel je migrantska politika koja je svoju kulminaciju imala sa izbjegličkim valom 2015.godine. Primanjem više od milijun izbjeglica sa područja Bliskog istoka, Merkel je među domaćim desničarima stekla brojne neprijatelje. Iako se dobar dio izbjeglica nastoji integrirati u društvo, službeni podaci pokazuju da ih preko četvrtina doseljenih u migrantskom valu u jesen 2015. danas ima posao, činjenica jest da se problem delikvenata, te ozbiljnih prekršitelja zakona jako sporo rješava. Slučajevi ubojstava, silovanja i drugih kaznenih djela počinjenih od strane tražitelja azila zasigurno daju krila krajnje nacionalističkim strankama. Što bi one ponudile Njemačkoj, gdje bi ju pozicionirale s obzirom da su veliki protivnici Bruxellesa, ostaje nejasno. Ali svaki prekršaj kojeg počine tražitelji azila koji nisu navrijeme prepoznati kao delikventi zasigurno im donosi nove glasove i toga će u narednim godinama trenutna vladajuća koalicija morati biti svjesna.

CDU Angele Merkel unatoč svemu još uvijek je najsnažnija njemačka politička stranka. No, iz izbora u izbore podrška im pada i to je realnost koja će u prosincu dočekati novu prvu osobu njemačke demokršćanske opcije.

Merkel samouvjereno izjavljuje da se ne boji da će odlaskom sa čelne pozicije CDU-a izgubiti autoritet, kako na domaćem tako i na europskom terenu. No, realno ta mogućnost postoji, a ovisit će o tome koga će članovi CDU-a prepoznati kao novog vođu. Desna struja unutar samog CDU-a mogla bi pokušati destabilizirati Merkel, a postavlja se pitanje hoće li i SPD ostati lojalan partner, jer su sve veći pritisci unutar stranke da se stranka povuče iz aktualne koalicije kako joj popularnost ne bi nastavila i dalje padati.

A tko su ljudi koji bi mogli nasljediti Merkel na čelu CDU-a?

Najčešće spominjano ime je Annegret Kramp-Karrenbauer koju u stranci nazivaju ”mini Merkel”. Sadašnja generalna tajnica stranke vrlo je bliska aktualnoj kancelarki, i ima namjere nastaviti europski i centristički put CDU-a. Za Merkel bi zasigurno predaja vlasti Kramp-Karrenbauer bila najprikladnije rješenje, no mnogi upozoravaju da u stranci ima dosta nezadovoljnika koji budućnost stranke vide puno više desno nego je dosad bio slučaj.

Jedan od takvih je zasigurno trenutni ministar zdravstva Jens Spahn, koji predstavlja desno krilo stranke. Sa 38 godina i svjetonazorom koji je mnogo više desni nego liberalni, ovaj političar ima namjeru preuzeti CDU i pozicionirati je daleko konzervativnije nego što to danas čini Angela Merkel. Protivnik je liberalne useljeničke politike Angele Merkel i daleko više orijentiran na nacionalno.

Još je jedan dugogodišnji član CDU-a najavio svoju kandidaturu. To je Friedrich Merza, dugogodišnji član Bundestaga, po struci pravnik, blizak Sjedinjenim Američkim Državama, sa vezama u korporativnom sektoru. Nešto je konzervativniji političar od Merkel, a mnogi u njemu vide nastavak politike Helmuta Kohla.

Iako nije istaknuo svoju kandidaturu, spominje se i ime Armina Lascheta, čovjeka na čelu pokrajine Nordrhein-Westfalen, jednog od pet zamjenika Angele Merkel na poziciji čelnice CDU-a. Laschet je bivši novinar i europarlamentarac, a mnogi ga smatraju previše poštenim za obavljanje ovakve funkcije.

Među imenima s kojima mediji kalkuliraju spominje se i sadašnja ministrica poljoprivrede, Julia Klöckner, koja  predstavlja desno krilo stranke, te Peter Altmaier, ministar ekonomije i energetike koji je veliki zagovornik dosadašnje politike kancelarke Merkel.

Za koga god se članovi CDU-a odlučili u prosincu, pred njima je velika zadaća kako vratiti izgubljene glasače i stranci ponovo priuštiti ”dane ponosa i slave” kakve je imala u najboljim godinama najdugovječnijih čelnika i kancelara  Helmuta Kohla i Angele Merkel.

Ines Karabatić naša je novinarka i kolumnistica koja pokriva vanjsku politiku i ostale vijesti iz svijeta, a rado prati i teme iz kulture, znanosti i života.
Podijeli objavu