MOŽE LI POKRET ŠVEDSKE UČENICE PROMJENITI SVIJET NABOLJE? (FOTO)

Od Berlina do New Yorka u 1769 svjetskih gradova u 112 država svijeta među kojima je i Hrvatska,  učenici su u petak 15.ožujka održali prosvjede protiv klimatskih promjena.

Organizirani prosvjedi dio su svjetskog učeničkog pokreta koji je započeo u kolovozu 2018. kada je 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg započela prosvjed ispred švedskog parlamenta u vrijeme nastave.

Greta Thunberg, Twitter

Potaknuti inicijativom mlade aktivistice, prosvjedi su se počeli širiti po cijeloj Europi. U početku su bili lošije posjećeni, no s vremenom su se počeli širiti i dobivati medijski prostor. Kopenhagen, Rim, Beč, Lisabon… lista eurpskih gradova bila je svakim danom sve duža, a petak je postao dan u tjednu rezerviran za učeničke prosvjede kojima su izražavali svoju zabrinutost za sudbinu planeta Zemlje. 

Moto prosvjeda je od prvog dana bio da mladi trebaju sami preuzeti odgovornost za svoju budućnost jer će promjene koje slijede utjecati izravno na njihovu budućnost, a ne budućnost političara starih 70 godina koji danas odlučuju kojim smjerom će svijet kročiti u narednim godinama po pitanju klimatskih promjena.

Samo dan prije najvećeg učeničkog prosvjeda u povijesti, trojica europskih zakonodavaca nominirali su Gretu za Nobelovu nagradu za mir. Norveški socijalist Freddy André Øvstegård svoj izbor švedske učenice za nominaciju za Nobela objasnio je tako da ukoliko se ništa ne učini po pitanju klimatskih promjena one će postati uzrok ratova, sukoba i klimatskih izbjeglica. Kazao je i da je Greta pokrenula masovni pokret koji on vidi kao putokaz prema svjetskom miru.

New York City 15.ožujka 2019., Violeta Edwards 12 godina  Foto: Paule Saviano 

U prosincu je Greta govorila na Konferenciji o klimi Ujedinjenih naroda gdje je naglasila da se svjetski lideri ponašaju kao neodgovorna djeca.

Kazala je da su prije 25 godina ljudi dolazili na UN-ove konferencije o klimi preklinjući svjetske lidere da zaustave emisiju štetnih plinova, međutim vrijeme je pokazalo da su njihove molbe i zahtjevi bili uzaludni. Naime, emisije štetnih plinova sve su veće.

New York City,15.ožujka 2019. Michah Morales, 11godina Foto: Paule Saviano

Zbog toga je Greta zaključila da ona neće gubiti vrijeme preklinjući političare da nešto učine, nego da će se promjene u shvaćanju svjetske klime dogoditi sviđalo se to političarima ili ne.

Greta je liderima svjetskih država poručila da će se morati suočiti sa mladim generacijama i preuzeti odgovornost za nešto što su morali rješiti odavno.

Naglasila je i da su starije generacije iza sebe ostavile veliki nered kojeg mladi danas trebaju čistiti i živjeti s njime. Podsjetila je da je emisija štetnih plinova u njenoj domovini velikih 15% i da je neshvatljivo da jedna tako bogata i uređena zemlja poput Švedske takvo što nije drastično srezala.

Thunberg je kazala da je iznimno važno da se glas mladih konstantno čuje.

Poručila je mladima da ne moraju sudjelovati u prosvjedima za vrijeme nastave, ali se upitala zašto da učimo za budućnost ako te budućnosti neće biti?

New York City, 15.ožujka 2019. Eliza Schwartz, učenica 2.razreda Foto:Paule Saviano 

Iako njena rečenica mnogima zvuči apokaliptično s njom se slažu brojni svjetski znanstvenici koji prognoziraju ukoliko se svijet nastavi odnositi prema klimi kao i dosad da će civilizacija kakvu trenutno poznajemo neminovno doživjeti svoj kraj.

Dobitnik Nobelove nagrade za znanost Svante Arrhenius još je 1896 prvi izračunao efekt staklenika uzrokovan emisijama ugljikovih plinova. Međutim, njegove prognoze bile su preoptimističe, smatrao je da će se nivo globalnog zatopljenja na kojem se danas nalazi svijet zbiti tek za 2000 godina.

U posljednjem izvještaju Ujedinjenih naroda o globalnom zatopljenju vodeći svjetski znanstvenici s područja klimatskih promjena upozorili su da je ostalo samo 12 godina da se zatopljenje zadrži na maksimalnoj razini od 1.5 stupnjeva Celzijusa. Naglašavaju da je brzina kojom se promjene na globalnom planu zagrijavanja odvijaju sve je veća i sve nepredvidljiva te da je stoga potrebno hitno provesti mjere koje bi ostvarile plan od maksimum 1.5 stupnja Celzijusa porasta temperature, što je manje od plana Pariškog sporazuma da se povećanje temprature na godišnjoj razini zadrži na razini 1.5 – 2 stupnja Celzijusa.

Povećanje od 1.5 stupnja Celzijusa na godišnjoj razini maksimum je koji zemlja može podnijeti, a da se prilike drastično ne pogoršaju.

Svakih sljedećih pola stupnja porasta temperature dovodi do poplava, potresa, ekstremne vrućine i siromaštva milijuna ljudi diljem svijeta.

Brojne učestale nepogode koje zahvaćaju države diljem svijeta više se ne mogu smatrati prirodnim katastrofama kad je evidentno da ih je uzrokovalo djelovanje čovjeka. 60% životinjske populacije izumrlo je posljednjih 40 godina zbog izravne odgovornosti čovjeka.

Pitanje koje se neminovno nameće je kakav svijet očekuje mlade koji su možda tek danas došli na njega?

 

Novinarka: Ines Karabatić

Fotoreporter (New York): Paule Saviano

 

 

Ines Karabatić naša je novinarka i kolumnistica koja pokriva vanjsku politiku i ostale vijesti iz svijeta, a rado prati i teme iz kulture, znanosti i života.
Podijeli objavu