MISTERIJ TUNGUSKE EKSPLOZIJE : Što je izazvalo jednu od najvećih eksplozija u povijesti ?

Tunguska eksplozija
Dana 30. Lipnja 1908. godine razorna eksplozija poharala je nebo iznad Sibira. Golema vatrena kugla uništila je svo drveće u radijusu od 2000 kilometara. U gradu najbližem eksploziji, koji je bio udaljen 60 kilometara od središta eksplozije, svi prozori su bili razbijeni a krovovi odnešeni sa kuća.

 

Posljedice eksplozije

Očevici su tvrdili da su oko sedam sati ujutro na nebu iznad središnjeg Sibira vidjeli sjajnu vatrenu loptu kako uz snažnu buku leti u smjeru sjeverozapada. Eksploziju su registrirale seizmološke službe diljem Europe, a na nekim mjestima podrhtavanje tla bilo je snažno kao potres jačine 5,0 prema Richteru. Sljedećih dana noćno nebo u Aziji i Europi bilo je tako jako osvijetljeno da su ljudi u Londonu uz njega mogli čitati novine.

Rijetki stanovnici ovog samotnog dijela svijeta koji su se zatekli blizu mjesta događaja neko su vrijeme bili gluhi i patili od proživljenog šoka, ali za divno čudo nije bilo ni jedne ljudske žrtve. Zaista je čudna i sretna okolnost što se eksplozija dogodila u jednom od najmanje naseljenih i najmanje istraženih dijelova Zemlje – u divljoj i močvarnoj sibirskoj tajgi. Da je “objekt” uletio sa zakašnjenjem od nekoliko sati mogao je potpuno uništiti Sankt Petersburg, London ili New York. Katastrofa bi nastupila i da je “objekt” pao u more – golemi valovi, tsunamiji, uništili bi obalna područja

Radijus eksplozije
Radijus eksplozije

Zanimljivo je da su prva istraživanja ovog događaja uslijedila tek nakon trinaest godina. Naime, eksplozija se dogodila u slabo naseljenom Sibiru u doba carske Rusije, u vrijeme burnih događaja pred revoluciju. Tek 1921. godine Sovjetska akademija znanosti je u sklopu raznih znanstvenih projekata u svoj program uključila i istraživanje padova meteorita na području SSSR-a. Taj zadatak dobio je Leonid Kulikov, znanstvenik koji je nezaobilazan kada je riječ o tunguskoj eksploziji. Godine 1927., gotovo dvadeset godina nakon eksplozije, organizirao je prvu ekspediciju u neistraženi i divlji predio sibirske tajge. Njegova prva pretpostavka bila je da je riječ o padu meteorita, pa je bezuspješno tražio tragove njegovog udara u Zemlju. U drugom pokušaju došao je u područje potpuno uništene tajge. Unutar “kotla” promjera 40 kilometara drveće je ležalo polomljeno i u smjeru djelovanja strahovite sile. No, zbunjivao je nedostatak kratera i bilo kakvih krhotina meteorita. Kulikov je organizirao još četiri ekspedicije, ali do svoje smrti nije uspio pronaći dokaze o padu meteorita.

 

Jezero koje je nastalo nakon eksplozije
Bez konkretnog dokaza o udaru meteorita prvotna teza nije mogla biti potvrđena. Dodatno intrigira to što u tadašnje vrijeme nije postojala tehnologija kojom se eksplozija takve snage mogla postići. Misterij tunguske eksplozije desetljećima je privlačio pozornost znanstvenika i medija, a tumačenja njezina uzroka kretala su se od znanstvenih do znanstvenofantastičnih – od meteora, preko antimaterije do izvanzemaljskog svemirskog broda. Neki su čak vjerovali da je eksploziju izazvao tajni eksperiment Nikole Tesle.

Danas sa sigurnošću znamo da je “objekt” imao  oko 40 metara u promjeru, masu od 100. 000 tona i da je eksplodirao na visini od 4.8 kilometara iznad tla. Eksplodirao je oko dvije tisuće puta većom snagom od atomske bombe bačene na Hirošimu.
Ali, što je to zaista bilo? Uz ostale zagonetke, tajanstvenosti i misterije kojima obiluju svemir, Zemlja i čovjek, tunguski događaj zauzima posebno mjesto.