Kako kožu pripremiti za sunce?

LJeto je već tu, ceste se pune autima prema našoj lijepoj obali, noći su dulje i pića su sve hladnija. Svi jedva čekamo otići na plažu, izvaliti se na sunce i pustiti brige. Usprkos uzbuđenju, ipak treba poduzeti neke mjere zaštite.

Koža je bila prekrivena debelim slojevima mjesecima i sad je izlažemo suncu.  Od sunca ne treba pak ni bježati, jer je ono korisno za mnoge procese u našem tijelu, no treba se voditi načelom umjerenosti kako bismo zadržali zdravlje kože.

Sunce je izvor života, sudjeluje u sintezi vitamina D i utječe na oslobađanje endorfina– tzv. hormona sreće, zbog čega se na suncu osjećamo dobro, raspoloženo, sretno, snažno. Bez obzira na to, sunce je štetno onoliko koliko mu se izlažemo, pa se svako pretjerano izlaganje treba izbjegavati, jer će, u suprotnom, bez ikakve sumnje, doći do oštećenja kože.

O kakvim se oštećenjima kože radi?

Oštećenja kože mogu biti kratkotrajna, akutna, u smislu opeklina i alergijskih reakcija, te ona ozbiljnija, a to su kronična oštećenja uzrokovana suncem. Iako akutni događaj, opekline su izrazito nepoželjne jer se smatraju predisponirajućim faktorom za kasnija, kronična oštećenja kože, uključujući melanom. Kronična oštećenja kože koja se javljaju zbog pretjeranog izlaganja suncu su prekanceroze, tzv. aktiničke keratoze, karcinomi kože (bazocelularni i spinocelularni karcinomi) te melanom, i one su najvažniji razlog zaštite od sunca.

Kako pripremiti kožu za sunce?

Tokom cijele godine bi se trebali brinuti za organizam; od pijenja dovoljne količine vode (minimalno 8 čaša) do zdrave i raznovrsne prehrane. Važno je unositi u organizam dovoljne količine antioksidansa, u prvom redu onih iz prirodnog izvora, dakle iz namirnica, povrća i voća. Ljeto obiluje raznovrsnim voćem i povrćem, što nije slučajnost. Antioksidansi “ispravljaju greške“, oštećenja, koja na našim stanicama kože učini sunce. Za kožu se smatraju važni antioksidansi iz skupine karotenoida, beta karoten, likopen, zatim vitamin C, ali i drugi koje nalazimo u narančastom i crvenom povrću i voću (npr. dinja se smatra prvoklasnom antiaging namirnicom), ali naravno i u drugima, poput lubenice.

Što sa solarijem?

Općepoznato je da solarij povećava vjerojatnost svih medicinski ozbiljnih oštećenja kože, kao i fotostarenja kože, pa njegovo korištenje nije opravdano samo kako bi nam bilo “udobno” na suncu, kako ne bi izgorili, da imamo podlogu i slično. Nažalost, ekspozicije solariju “samo nekoliko puta prije ljeta”, posebice ako su redovite, svake godine, uz sva ljeta provedena na moru – imaju kumulativan efekt.

Na kraju ukupna doza UV-a koju smo primili tijekom svih tih ekspozicija suncu i solariju bude prevelika i rezultira oštećenjima kože.

Što je s osobama koje imaju osjetljivu kožu i lako izgore ili dobiju alergiju na sunce?

Izrazito svijetlim fototipovima kože sunce i plaža nisu “prirodni okoliš”. Oni moraju biti izuzetno oprezni i tu nema lakog rješenja. Solarij nikako, ni u kom slučaju, kod svijetlih fototipova kože nije opcija! Nažalost, rješenje je (samo) maksimalna zaštita od sunca, prvenstveno mehanička – odjeća, suncobran, “debela” hladovina – uz preparate za zaštitu od sunca, antioksidanse i sva druga pravila ponašanja na suncu. Isto vrijedi i za djecu. I u hladovini i pod suncobranom, mi tamnimo – naravno ne intenzitetom i brzinom kojom bi možda željeli – no boja koju na taj način dobijemo je lijepa, “zdrava” preplanulost.

Ako na suncu dolazi do pojave alergijskih reakcija, ovisno o intenzitetu i vrsti alergijske reakcije, treba koristiti preparate i metode kojima se (više ili manje), može utjecati na ishod. Kod ovakvih je reakcija izuzetno važna postupna ekspozicija UV-u, ponekad uz korištenje antihistaminika i protuupalnih (kortikosteroidnih) preparata. Savjetujemo konzultaciju s liječnikom, koji će ovisno o vrsti i intenzitetu alergijske reakcije odrediti postupke i terapiju.

Za kraj, mjere zaštite?

Treba se štititi svim onim već poznatim sredstvima zaštite od sunca: odjeća, šeširi, naočale, sjena, hlad, suncobran, potom sredstva s UVB i UVA faktorom zaštite. Izlaganje suncu treba biti postupno, a boravak na suncu i direktnu izloženost sunčevim zrakama treba izbjegavati u razdoblju od 10 ili 11 do 16 ili 17 sati.

I kad potamnimo, potrebna je zaštita.

Mišljenja iznesena u objavljenim člancima i kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Cro Tribune
Podijeli objavu