GORDAN STOŠEVIĆ INTERVJU: Iza statusa imena Makedonije nalaze se imperijalistički interesi NATO-a

Pročitajte intervju sa Gordanom Stoševićem, urednikom lijevog portala Il Grido del popolo, te bivšim radijskim i sportskim novinarom u Makedoniji, koji danas živi i radi u Sloveniji, razgovaramo o aktualnim zbivanjima u Makedoniji.

Molim objasnite povijesni kontekst povezan sa aktualnom situacijom odnosa Grčke i Makedonije?

To je kompleksno pitanje koje vuče svoje korijene još od proglašavanja neovisnosti Makedonije.Naime radi se o imenu Makedonija, na kojem  kako tvrdi Grčka strana polaže povijesno pravo na to ime, te njegove upotrebe, jer njena sjeverna provincija se također zove Makedonija. Znamo da je geografski teritorij Makedonija koji je bio u sastavu Otomanskog carstva, podjeljen nakon drugog Balkanskog rata sa Bukureškim sporazumom između Bugarske, Grčke i Srbije. Grčkoj je pripalo 51% tog teritorija na kome je ponajviše živjelo slavensko stanovništvo, a najbrojniji su bili oni koji su se deklarirali etničkim Makedoncima, te govorili makedonski jezik koji se je razlikovao i od bugarskog i od srpskog.

Tomu svjedoči i tiskanje “Abecedara”, makedonska početnica namjenjena makedonskoj djeci u obrazovnom sustavu Grčke, kako bi ispunila međunarodne norme koje je nalagala organizacija Liga naroda, preteča UN-a. Međutim bugarska i srpska agitacija su uspjeli potisniti korištenje “Abecedara” te je s time nastavljena asimilacija svakakve vrste nad makedonskim stanovništvom u Grčkoj, koja je kulminirala tokom građanskog rata 1946.-1949.., kada su etnički Makedonci mahom svi bili na strani komunista i partizanskog pokreta, koji su nakon poraza grčkih komunista u tom ratu protjerani bez prava na povratak ili su poubijani. Genocid o kojem se danas ne govori, a u kome je stradalo na stotine tisuća muškaraca i žena a prisilno raseljeno oko 70000 djece.

Srpska pravoslavna crkva ne priznaje Makedonsku pravoslavnu  crkvu po Vama iz teoloških ili političkih razloga?

Što se tiče pitanja nepriznavanja Makedonske pravoslavne crkve od strane SPC, to je više problem teološkog karaktera, nego li političkog, što svakako ne isključuje i ovaj drugi, jer SPC je po ovom pitanju uvijek u dosluhu sa grčkom  i bugarskom crkvom, koji također ne priznaju autokefalnost MPC, kao i sve ostale pravoslavne crkve u svijetu. Inače MPC je svoju neovisnost stekla 1967.  godine, predhodnim odvajanjem od SPC kojoj je kanonski pripadala. Ja osobno smatram da ovaj problem treba ostati mimo političkog odlučivanja, te ne treba biti razlog za narušavanje odnosa između dvaju bratskih naroda.

Je li Makedonija priznala Kosovo pod pritiskom Zapada?

Kada je u pitanju priznavanje Kosova meni je žao što se stvara jedna slika antagonizma u Srbiji prema Makedoncima, imajući u vidu da je priznavanje Kosova bilo iznuđeno pod velikim pritiskom međunarodne zajednice, te da je to bila politička odluka ondašnje vlade, a ne volja naroda, koji kako znamo je svesrdno podržavao svoj bratski narod, tokom NATO agresije nad SR Jugoslavijom 1999. godine. Podsjetimo se samo masovnih protesta u Skopju (na kojima sam i ja osobno sudjelovao) te napad  na Američko veleposlanstvo.

Molim Vas objasnite nam što za Makedoniju znači dogovor sa Grčkom oko konačnog statusa rješavanja makedonskog državnog imena?

Što se tiče dogovora koji je bio potpisan prije par dana, on obavezuje Makedoniju da promjeni svoje ime u “Sjeverna Makedonija”, te da izvrši ustavne promjene, koje ipak zadiru u identitet nacije, te u povijesti na čijim je temeljima ustanovljena moderna makedonska nacija, prije svega mislim na NOR-u i antifašističkoj borbi, kao plod klasne borbe svih jugoslavenskih naroda i narodnosti.

Međutim stvar je puno bitnija, jer se ovdje prije svega radi o imperijalističkitim interesima NATO pakta na Balkanu  i članstvo Makedonije u njemu. Otuda i sva ova žurba oko implementacije dogovora s kojim je vezan i referendum koji će se održati tijekom  mjeseca rujna ili listopada, na kojem  trebaju makedonski građani izravno odlučivati oko promjene imena, mada se usput očekuje poziv Makedonije za punopravno članstvo u NATO na samitu od 11-12. srpnja u Briselu. 

Prije nekih godinu dana izbili su u Makedoniji veliki nemiri i prosvjedi, objasnite nam malo što se događalo, te je li u Makedoniji izvršen „tihi državni udar“?

Moje osobno mišljenje je da je u Makedoniji izvedena jedna vrsta tzv. tihog državnog udara, imajući u vidu sve ono što se događalo mjesecima unaprijed  s onom tzv. “Šarenom revolucijom”, koja se prije svega ne može nazvati revolucijom  ili ako je već tako kvalificiraju, mora dobiti predznak ‘obojenom’, jer u svom karakteru je posjedovala sve one elemente koje su imali ostali “nenasilni” prosvjedi širom svijeta, od Tajlanda, preko Gruzije i Ukrajine do Venezuele. Sama događanja nakon parlamentarnih izbora i konstituiranje novog parlamenta su ukazivali na to da se pod svaku cijenu morala promjeniti vlast u Makedoniji, nešto na što je sugerirala i međunarodna zajednica koja je pozivala na “mirnu tranziciju” vlasti. Naravno da je u toj tranziciji vlasti svoje interese imala i albanska manjina u zemlji koja je profitirala sa nošenjem spornog zakona o upotrebi albanskog jezika na čitavom teritoriju države kao drugi oficijalno službeni jezik. Svemu ovome može se dodati i naznačivanje Talata Xhaferija (bivši zapovjednik paravojske ONA tokom vojnog konflikta u Makedoniji 2001. godine) za predsjednika parlamenta.

Politička kriza u Makedoniji je prethodila svemu ovome, međutim  i zbog desetgodišnjeg katastrofalnog vladanja desničarske stranke VMRO/ DPMNE, koja je sa svojim suludim projektima i bahatim ponašanjem zadužila makedonske građane za nekoliko generacija unaprijed. Tu svakako spada megalomanski projekat “Skopje – 2014” koji se gradio iz sredstava državnog proračuna, i koji je usput zbog nametanja novog identiteta makedonske nacije direktno utjecao na pogoršanje odnosa sa susjednom Grčkom.

Što mislite o aktualnom premijeru Zaevu i njegovoj politici?

O aktualnom premijeru Zaevu  mislim samo da nastavlja s provođenjem politike zapada i njihovih imperijalističkih interese na Balkanu, a tomu svjedoči i dogovor sa Tsiprasom i njegova skorija implementacija koja treba kulminirati s ulaskom u imperijalistički NATO savezu na samitu u Briselu idućeg mjeseca.

Prema čemu se razlikuje politika Zaeva od one Gruevskog?

Haha ni po čemu! Obojica su doveli zemlju na rub propasti sa svojim načinom vladanja. Obojica su bili upleteni u teški kriminal kojeg, kako vidimo, sudska vlast u Makedoniji permanentno amnestira. Stječe se dojam da nitko od njih neće odgovarati za svoja djela, praksa koja je bila prisutna svo vrijeme u postranzicijskom pljačkanju naroda, a kako naš narod kaže; “ruka ruku  mije”, to je i više nego očekivano.

Vaš komentar stranke VMRO?

Stranka VMRO/ DPMNE je desničarska partija koja je bila na vlasti u dva navrata nakon uvođenja pluralizma, prvi put od 1998.-2002., za vrijeme vojnog konflikta nakon čega je bio potpisan Ohridski dogovor s kojim se unapređuju prava albanske manjine u Makedoniji, i drugi put od 2006.-2017. godine, razdoblje u kojemu je sprovedena najveća pljačka građana nakon privatizacije društvenog kapitala u vrijeme tranzicije. To je stranka koja se u svom narativu oduvijek služila nacional-šovinističkom retorikom, pozivajući se na slavnu prošlost revolucionarne organizacije pod tim imenom iz vremena Otomanske imperije, kada je i osnivana poznata “Kruševska republika” koja je trajala svega desetak dana u kolovozu 1903. Međutim, stranka DPMNE nije ostala samo na tom  narativu  koji obuhvaća razdoblje pod Otomanskom  imperijom, već je otišla korak dalje u promoviranju  mitomanije kao nužne za održavanje na vlasti. Stoga je stvorila projekt “Skopje – 2014” o antikvizaciji društva i promijeni identiteta makedonske nacije, ističući isključivo svoj antički karakter. Sve u svemu, jedna suluda politika koja me podseća na jedna druga vremena kada se govorilo o čistoći rase i traganjem za izvornim korijenima. Ova stranka danas uopće ne prestavlja konstruktivnu oporbu  jer je totalno detronizirana i nema nikakvog utjecaja na aktualne događaje u zemlji. Oporba je trenutno na koljenima, osobno više očekujem od partije Levica, za koju sam i dao svoj potpis pri njenom osnivanju.

Kakvo je gospodarsko stanje u zemlji i što bi trebalo učiniti da se razvije prosperitetna ekonomija?

Gospodarsko stanje u zemlji je katastrofalno, a tome svjedoči velika stopa nezaposlenosti, koja se kreće od 22 – 25% što je druga najveća u Europi nakon Kosova. Nova je vlada populističkom mjerom povećala najnižu plaću sa 165€ na 200€, dok se prosječna kreće oko 330€. Strani kapital koji je trenutno u zemlji masovno izrabljuje radničku klasu do te mjere da mu u tome pomaže i sama država. Kako znamo Makedonija je prije raspada bila većinom “sirovinska” republika, otkud imamo i slabi potencijal za razvoj visokotehnološke  industrije  i privrede. Nakon devastiranja društvenog kapitala pojavio se vakuum prostor u gospodarskom sektoru, pa se ekonomija nije mogla pokrenuti samo na uslugama na koje se je mogla osloniti ili na poljoprivredi koja nije slijedila nove trendove. Država sa svojim regulacijama također nije mogla osigurati siguran rad malih poduzeća, dok su velika bila potpuno uništena, a srednja koji su bila u rukama tajkuna i oligarhije. Gledali su samo svoje interese, usko povezane sa političkim elitama, dok su u tom procesu sindikati bili instrument vlasti.

Kako komentirate odnose sa Republikom Hrvatskom?

Odnosi sa Hrvatskom su bili oduvijek na visokom  nivou, bez ikakvog otvorenog pitanja, uz uzajamno poštovanje dvaju naroda. Hrvatska podrška Makedoniji na putu eurointegracija nikada nije bila upitna, kao što nije bilo upitno niti integriranje obje zajednice u društvu. Suradnja na svakom polju odvija se na jednom zavidnom  nivou, počevši od gospodarstva, trgovine, kulture, sporta…