FRANCUSKA SLAVI SVOJ NAJVEĆI DRŽAVNI PRAZNIK – DAN KAD JE PALA BASTILLA

Danas Francuska obilježava 14. srpanj najveći francuski državni praznik kojim se Francuska prisjeća 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.

Francuska je na pariškoj aveniji Champs-Élysées tradicionalnom vojnom paradom proslavila nacionalni praznik, a ove godine su kao počasni gosti predsjednika države Emanuella Macrona pozvani singapurski premijer Hsien Loong i japanski ministar vanjskih poslova Taro Kono.

Predsjednik Emmanuel Macron, stojeći u vojnom vozilu, pozdravljao je mnoštvo, u pratnji policajaca na motorima, dok je na čelu bila konjica. Ovo je njegova druga parada na najpoznatijoj pariškoj aveniji.

Na dvosatnoj paradi sudjelovalo je oko 4200 vojnika, 220 vozila i oko 100 zrakoplova, uz sudjelovanje japanskih i singapurskih vojnika.

Na paradi su se ove godine potkrale i dvije greške. Prvo su se sudarila dvojica motociklista, a zatim je avion ispustio pogrešnu boju francuske zastave.

No, vratimo se u prošlost. Zašto je 14.srpanj koji se još naziva i Dan Bastille toliko važan, kako za Francuze tako i za svijet?

1789. godine ekonomske prilike u Francuskoj bile su izrazito loše. Nasuprot tome, francuski dvor pod vladavinom Louisa XVI. živio je vrlo raskošno. U takvim uvjetima izbija veliko nezadovoljstvo naroda.

Uvođenje velikih poreza na sve posjede naišlo je na otpor parlamenta i plemstva. Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz Pariza, no tada se otpor proširio na cijelu zemlju. Prestrašen mogućnošću ”događanja naroda” Louis XVI. vraća parlament u Pariz.
Međutim, pobunu ne uspjeva zaustaviti.

Otpor koji je pokazao parlament stvorio je prve prilike za rušenje kraljevske vlasti.
Po cijeloj Francuskoj nicali su ustanci i sukobi između plemstva i građana jer je narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napadao transporte žita i vlastelinske spremnice hrane.

Novi veliki val nezadovoljstva započeo je 5.svibnja 1789. kada je kralj otvorio zasjedanje Generalnih staleža u Versaillesu.

Poslanici tada zahtjevaju donošenje novog ustava i 17.lipnja proglašavaju Narodnu skupštinu, što kralj pod pritiskom odobrava, ali istodobno potajno poziva vojna pojačanja. Kao odgovor na to pariška općina organizira nacionalnu gardu i 14. srpnja 1789. narod provaljuje u oružarnu Doma invalida, naoružava se puškama i topovima, te kreće na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti.

Bastille, ogromna četverokatna građevina s osam kula povezanih debelim zidovima služila je od 14.stoljeća kao zatvor, odnosno tamnica u kojoj su se žrtve bez optužbe i suđenja zatvarale, mučile i ubijale. Najčešće žrtve bili su protivnici apsolutizma i dvora.

Pad Bastille iz tih je razloga proglašen najvećim francuskim nacionalnim blagdanom, a padom Bastille započela je Francuska revolucija.

Osim za Francusku, taj dan je označio i prekretnicu za sve druge države koje su danas uređene kao republike u kojima vlada demokratski parlamentarizam i gdje narod neposredno na izborima odlučuje o predstavnicima vlasti.

Na mjestu nekadašnje tamnice napravljena je velebna operna palača istoga imena.

Zbog svečanosti proslave Dana Bastille, ali i sutrašnjeg finala Svjetskog kupa u nogometu koje Francuzi igraju sa Hrvatskom, Francuska je angažirala 110 000 vojno-policijskih snaga kako bi se brinuli za sigurnost.
Naime, 2016.godine je na proslavi Dana Bastille izvršen teroristički napad na najpopularnijoj šetnici u Nici kad je terorist marokanskog podrijekla usmrtio kamionom 84 ljudi. Zbog tog, i ostalih terorističkih napada u Francuskoj, mjere sigurnosti podignute su na najvišu razinu.

Ines Karabatić naša je novinarka i kolumnistica koja pokriva vanjsku politiku i ostale vijesti iz svijeta, a rado prati i teme iz kulture, znanosti i života.
Podijeli objavu