FRANCUSKA: Hoće li biti zabranjen karcogeni herbicid glifosat?

Francuski parlament izglasao je novi nacrt Zakona o poljoprivredi i hrani u prvom čitanju. Zakon je digao dosta prašine u samoj Francuskoj jer sadrži odredbu po kojoj bi se herbicid glifosat trebao potpuno povući iz upotrebe do 2021. godine.
Međutim, prijedlog nije naišao na odobravanje francuskih poljoprivrednika iako je bio najavljen u kampanji predsjednika Emmanuela Macrona. S druge strane ekološki aktivisti su sve više uznemireni i očekuju da Zakon bude čim prije usvojen.

Predsjednik Macron je na svom facebook profilu objavio pismo 7-godišnjeg dječaka koji ga moli da povuče herbicid koji ubija pčele, mrave i druge kukce. Macron mu je obećao da će učiniti sve da se sporni herbicid povuče iz prodaje do 2021.godine kako bi se očuvala biološka raznovrsnost. Također je naglasio da moraju naći zamjensko rješenje za ”one koji nas hrane” aludirajući na poljoprivrednike koje ova ideja nije pretjerano oduševila.
Također je poručio dječaku da i poljoprivrednici trebaju ”živu zemlju”,te da možemo mijenjati svijet ako to želimo.

Glifosat je kemijski spoj iz skupine fosfonata. Biološki je aktivna glavna komponenta nekoliko herbicida širokog spektra. Upotrebljava se od druge polovice 1970-ih godina u svijetu za suzbijanje korova u poljoprivredi, hortikulturi, industriji i kod privatnih domaćinstava. Glifosat djeluje neselektivno na biljke, i kod primjene potrebno je selektivno nanositi ovaj herbicid na onaj korov koji se treba ukloniti tako da se ne bi naškodilo na usjev. Da bi se zaštitio usjev korisne biljke se mogu s genetičkim inženjeringom učiniti otpornim na glifosat.

Molekulu glifosata prvi je sintetizirao Henri Martin 1950., a herbicidni učinak otkrio je i patentirao John E. Franz 1970. iz tvrtke Monsanto. Na tržistu se kao herbicid nalazi od 1973. godine, s obzirom da je patent istekao 2000. godine danas se na tržištu prodaje niz herbicida s aktivnom tvari glifosat.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila je u ožujku 2015. da je herbicid glifosat „vjerojatno karcogen”.

Novija istraživanja ukazuju na mogući utjecaja glifosata na zdravlje (posebno na endokrini sustav) i utjecaj na okoliš. Ispitivanja koja je naručila mrežna ekološka organizacija za zaštitu okoliša Friends of the Earth (Prijatelji Zemlje) Europe pokazuju da se tragovi glifosata mogu pronaći u tijelima ljudi. Friends of the Earth su od neovisnog laboratorija u Njemačkoj naručili ispitivanje uzoraka mokraće sakupljenih u 18 europskih zemalja. Rezultati su pokazali da je tragove glifosata moguće pronaći u uzorcima iz svih zemalja. Kada se uzmu u obzir svi prikupljeni uzorci, tragove glifosata je moguće pronaći u čak 44% uzoraka.

Istraživanja na životinjama pokazuju da se prilikom konzumacije biljaka na kojima se nalazi glifosata da se oko 15-30% apsorbira u tijelu te životinje. U istim istraživanjima dokazano je da je glikofosfat pronađen u krvi i tkivima ispitanih životinja. U procesu raspada, od manjih količina glifosata može nastati l-aminometilfosfonska kiselina (eng: aminomethyphosphonic acid; skraćeno AMPA). Dokazi ukazuju da 1% glifosata ostaje u tijelu i tjedan dana nakon izlaganja.
Nakon komercijalnog uvođenja GM usjeva (1996.), masovno korištenje herbicida s glifosatom kao aktivnom tvari, u američkoj poljoprivredi zamijećeno je pogoršanje zdravstvenog stanja usjeva, prvenstveno kukuruza, uljane repice, pamuka, šećerne repe i soje. Glifosati onemogućuju biljci dostupnost biljnim hranjivima, a zahvaljujući pojavi novih patogena povećan je napad novih biljnih bolesti i nepredviđeno ugibanje biljaka (sudden death syndrome). Izvor novih patogena su domaće životinje hranjene GM usjevima, koje takođe oboljevaju prvenstveno od bolesti reproduktivnih organa.

Poljoprivreda je složeni integrirani sistem, u kome su zdravlje biljke, te konačno urod, definirani međusobnom interakcijom mnogih komponenata. Tri glavne komponente su:
1) okolišna – dostupnost hranjiva, duljina dana, temperatura, vlaga i pH tla,
2) biotska – korisni mikroorganizmi tla (npr. Pseudomonas, bakterije fiksatori dušika),
3) obrambena – brani biljku od patogena koji oštećuju usjev.

Genetski potencijal biljke može se dostići ako se poboljša hranidba i zaštita od ekoloških stresnih uvjeta (zima, vrućina i suša), te zaštiti od biljnih bolesti i štetnika. Glifosati su u negativnoj interakciji sa svim nabrojenim komponentama, pa prema tome imaju negativno djelovanje na visinu uroda biljke.

Drugim riječima, biljka tretirana glifosatom ne može imati urod veći od netretirane biljke. Smatra se da su, zahvaljujući glifosatu, Amerika i Kanada poslijednjih godina izgubile polovinu potencionalnog uroda poljoprivrednih usjeva, što je vidljivo nakon usporedbe s istim usjevima zemalja Europe – ista tehnološka razvijenost, ali bez GM usjeva.
Don Hubert, profesor emeritus s Purdue sveučilišta i znanstveni savjetnik Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA), znanstvenik s preko 40 godina radnog iskustva na području fiziologije i patologije bilja, krajem 2011. godine pred britanskim parlamentom održao je optužujući govor, navodeći glifosate kao najozbiljniju prijetnju okolišu, stočarstvu i ljudskoj vrsti. Uz njegovo izlaganje priložena je lista od 168 znanstvenih referenci.

Izvor podataka: Svjetska zdrastvena organizacija (WHO) , M.Jošt: ” Zabranimo uporabu herbicida na bazi glifosata ”

Ines Karabatić naša je novinarka i kolumnistica koja pokriva vanjsku politiku i ostale vijesti iz svijeta, a rado prati i teme iz kulture, znanosti i života.
Podijeli objavu