EMMANUEL MACRON ILI ”ŽUTI PRSLUCI”- TKO ĆE IZAĆI KAO POBJEDNIK IZ FRANCUSKE KRIZE?

U Francuskoj traje peti vikend protesta ”Žutih prsluka”. Ovoga puta prosvjednici su ignorirali preporuke i pozive vlade da se ne izlazi iz kuća zbog terorističkog napada na božićnom sajmu u Strasbourgu u kojem su ubijene četiri osobe, a desetine ranjene.

Ponovo je nekoliko tisuća prosvjednika izašlo na Champs-Elysées i Place de l’Opéra, no u manjem broju nego prethodna četiri vikenda.

Ovoga puta ”Žuti prsluci” su bili maštovitiji, pa ih se moglo vidjeti odjevene u kostim Djeda Mraza i maskirane u pijetla.

Zanimljivo je bilo vidjeti i ”gole” performere obojane u srebrenu boju kako pred jakim policijskim snagama nose crvene frigijske kape. Upravo se frigijske kape smatraju simbolima slobode i republike, a nosili su ih sankiloti, revolucionari aktivni za vrijeme Francuske revolucije. Smatra se da korjen povezanosti frigijskih kapa i slobode seže još iz doba Rimskog Carstva kada su ih nosili oslobođeni robovi.

Snage sigurnosti koje su osiguravale prosvjed bile su iznimno brojne, što zbog sprječavanja ponovnih nereda kakvi su izbili prošlog vikenda na pariškim ulicama, što zbog mogućeg terorizma.

Žuti prsluci na ulicama Pariza

Prošli tjedan bio je iznimno težak za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Suočen sa najvećom krizom odkako je preuzeo vlast, pokušao je kompromisom rješiti nimalo ugodnu situaciju.

Emmanuel Macron u obilasku Pariza nakon prosvjednih nereda

U utorak se obratio javnosti sa paketom mjera koje bi trebale pomoći socijalno najugroženijem dijelu francuskog stanovništva. Paket mjera težak je 18 bilijuna eura i probit će francuski godišnji proračun. Prije obznanjivanja novih mjera, Macron je odustao od poreza na benzin i dizel. Uvođenjem eko-taxi, odnosno poreza na jake zagađivače okoliša kakvi su benzin i dizel, Macron je pokušao sudjelovati u globalnom pokretu smanjenja emisije CO2 i motivirati građane da se okrenu korištenju ekološki prihvatljivijih automobila. Međutim, umjesto podrške dočekao ga je val nezadovoljstva i optužbe za socijalnu neosjetljivost. Zamjerala mu se bahatost i nerazumjevanje, posebno od strane Francuza koji žive u ruralnim djelovima.

Nove socijalne mjere trebale bi mu pomoći u zadobivanju povjerenja građana. Naime, Macron je najavio povećanje najniže plaće za 100 eura, smanjenje poreza za umirovljenike i ukidanje poreza na prekovremene sate. Također je zatražio od svih poslodavaca koji to mogu da uoči završetka godine isplate nagrade djelatnicima koje će biti oslobođene poreza. Umirovljenici koji primaju manje od 2000 eura mjesečno tijekom 2019. će biti “pošteđeni općeg socijalnog doprinosa, koji su morali plaćati ove godine, što je bila pretjerano visoka i nepravedna obveza” kako je  kazao u svom obraćanju Macron.

Koliko će ove mjere pomoći samom Macronu da vrati izgubljeno povjerenje, teško je predvidjeti.

Iako je prije 18 mjeseci nadmoćno pobjedio sa gotovo dvotrećinskom većinom kandidatkinju ekstremne desnice Marine Le Pen i kao relativno novo lice francuske politike izazvao oduševljenje, izgleda da su Francuzi brzo izgubili povjerenje u novog predsjednika. Ankete pokazuju da ga podržava otprilike četvrtina građana.

Kako je tradicija protestiranja u Francuskoj iznimno izražena, a predsjednici često budu optuženi za sve probleme društva, prilično je neizvjesno predvidjeti hoće li iz ovog sukoba kao pobjednici izaći ”Žuti prsluci” ili pak najmlađi francuski predsjednik u povijesti.

”Žuti prsluci” su već poručili da ih ne zanimaju Macronove mjere i da ostaju uporni u rušenju aktualne vlade i predsjednika. Međutim, već ovaj vikend broj prosvjednika na ulicama francuskih gradova značajno je manji.

Hoće li sljedeći potezi Emmanuela Macrona natjerati prosvjednike da ponovo u velikom broju izađu na ulice ili će aktualni predsjednik igrati igru nezamjeranja pobunjenim skupinama građana ostaje za vidjeti.

Ines Karabatić naša je novinarka i kolumnistica koja pokriva vanjsku politiku i ostale vijesti iz svijeta, a rado prati i teme iz kulture, znanosti i života.
Podijeli objavu