ANALIZA: MIGRANTSKA KRIZA PONOVO TRESE EUROPU

Da migrantska kriza ne pokazuje naznake jenjavanja pokazuju nova događanja na španjolskoj obali. Španjolska obalna straža spasila je tijekom petka i subote 933 migranta, a četiri mrtva tijela pronašli su kako plutaju u moru. Iz  obalne straže obavijestili su kako su spasili 507 ljudi s 59 malih brodova u Gibraltaru, gdje su i pronađena mrtva tijela. Ostali migranti spašeni su na području između sjeveroistočnog Maroka i jugoistočne Španjolske.

Španjolska i Francuska očekuju pristajanje broda ”Aquarious” sa 629 migranata koje su talijanske vlasti odbile primiti. Na brodu se nalazi 11 djece i 7 trudnica.
Novoizabrani španjolski premijer Pedro Sánchez neočekivano je ponudio španjolsku pomoć i prihvat migranata, a u svojim istupima je naglasio da će svi migranti, bez obzira jesu li legalni ili ne, dobiti besplatnu zdravstvenu pomoć.
No, dio migranata odlučila je prihvatiti i Francuska kako bi zajedno podijelili teret krize, na čemu se Sánchez zahvalio susjedima.

Sva događanja u posljednje vrijeme pokazuju da se Europa nalazi pred novim migrantskim valom. Spas od siromaštva, rata, nesigurnosti i gladi stotine ljudi pokušavaju svakodnevno pronaći u za njih obećanoj zemlji – Europi. Na tom putu spremni su, sad je više nego jasno, izgubiti i vlastite živote.
Koliko dugo će Europa moći i htjeti primati migrante neizvjesno je.
Odbijanje pristajanja broda ”Aquarious” u talijanskoj luci novi je trenutak u postupanju sa migrantima, međutim, ne i neočekivan.
Italija je godinama bila prepuštena sama sebi u rješavanju migrantske krize, talijanska obalna straža spasila je na tisuće ljudi od sigurne smrti, a sama Italija primila više od 650 000 migranata. U više navrata slali su apele prema Bruxelleuxu, međutim sad je više nego jasno da je teret migrantske krize pao na leđa svega nekoliko država posebno već spomenute Italije, Njemačke koja je primila preko milijun izbjeglica, te Grčke.
Iz susreta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanskog Giussepea Contea jasno je vidljivo da Europi trebaju nova rješenja. Iako je retorika između Italije i Francuske ovih dana bila iznimno zaoštrena, čak se nagađalo i o otkazivanju susreta, izjave iza sastanka dvojice čelnika poprilično su pomirljive. Macron je izrazio potrebu da se Dublinska konvencija revidira. U svom izlaganju jasno je ustvrdio da dublinski režim naprosto ne funkcionira u čemu je dobio i podršku svog talijanskog kolege, novoizabranog talijanskog premijera iz pokreta ”5 stelle” .

Naime, Dublinska konvencija zahtjeva od države u koju prvu pristignu migranti da se bavi njihovim traženjem azila. U praksi se to pokazalo iznimno teško jer migranti koji prelaze Mediteran uglavnom dolaze u Italiju i Grčku.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je 2015.godine otvorila vrata migrantima sada se unutar vlastite države, ali i vlastite vlade, suočava sa protivnicima svoje migrantske politike. Iako je uspjela dobiti većinu i sastaviti sa socijaldemokratima novu vladu, neosporan je pad podrške i jačanje desnih struja koje zagovaraju antimigrantsku politiku.

Najveći sukob izbio je između nje i ministra unutrašnjih poslova Horsta Seehofera, glavnog čovjeka CSU-a. Naime, CSU je sestrinska stranka CDU-a i mlađi partner u aktualnoj vladi Angele Merkel.

Mediji poput New York Posta i Deutche Welle raspisali su se o tome da je Merkel na prekretnici i pitaju se hoće li migrantska kriza srušiti aktualnu premijerku koja je uspjela dobiti četvrti mandat.
Naime, Seehofer se zalaže da se problem migranata rješava na nacionalnoj razini, dok Merkel inzistira da se rješava na razini Europske unije. Seehofer je najavio svoj „Master-plan za migraciju“ koji sadrži 63 točke. Točka oko koje se lome koplja odnosi se na stavku koja nalaže da se izbjeglice tj. tražitelji azila, koji su već registrirani u nekoj od zemalja EU-a ili im je u Njemačkoj već odbijen zahtjev za azilom, ne puštaju preko njemačke granice. Upravo s tim se ne slaže Merkel koja je još 2015. suspendirala Dublinsku konvenciju koja nalaže da migranti ostaju tražiti azil u zemlji EU-a u koju su prvu ušli.

Merkel za svoju politiku ima podršku francuskog predsjednika, no pitanje je hoće li izdržati pritiske unutar vlastite koalicije.
Prijedlog da se sa zemljama EU-a koje bi bile najviše pogođene  zatvaranjem granica, poput Austrije, Grčke, Italije ali i Hrvatske, postignu bilateralni dogovori koji bi bili pretvoreni u neku vrstu EU-rješenja na summitu krajem mjeseca, CSU je odbacio. Seehofer smatra da bi put do EU-rješenja trajalo predugo, te da treba djelovati brzo.

Raspoloženje među građanima Njemačke, posebice nakon više slučajeva ubojstava u kojima su izbjeglice bile počinitelji zločina, nije dobro. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako većina građana podržava brže protjerivanje onih izbjeglica koje su se ogriješile o zakon ili onih osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom.

Važno je napomenuti i kako unutar EU postoje države koje uopće ne žele primati migrante poput nama susjedne Mađarske.
Kako će se migrantsko pitanje dalje rješavati ostaje vidjeti. Prve odgovore mogli bismo dobiti na Summitu zemalja EU-a krajem mjeseca na kojem će migracija biti ključna tema.